Tečaj dolara je na najvišim razinama u posljednjih nekoliko godina. U domainingu je osnovna valuta dolar (USD) tako da visok tečaj dolara itekako utječe i na domaining. Nama koji se bavimo domainingom u Hrvatskoj nije svejedno da li dolar vrijedi 5.50 HRK ili recimo 6.12 HRK.
Pisat ću o srednjem tečaju da dodatno ne kompliciram sa kupovnim i prodajnim tečajem dolara. Načinom rada koji ja prakticiram se kupuju ili registriraju domene za svega par dolara, a prodaju za prosječno par stotina dolara po domeni. Domene koje kupujem ili registriram plaćam sa svog dolarskog stanja tako da mi u tom slučaju tečaj dolara ne igra bitnu ulogu. Ako ja imam na računu određen iznos dolara i domenu platim recimo $5 moje stanje računa će se umanjiti za točno $5 dolara, bez obzira da li jedan dolar vrijedi 5,50 kuna ili 6,12 kuna. Čak i kada bih domenu plaćao sa svog kunskog računa (moje kune se po trenutnom tečaju preračunaju u dolare) kod tako malih iznosa uopće nije važno da li jedan dolar kupujem za 5,50 kuna ili za 6,12 kuna jer bi razlika na $5 dolara bila svega cca 3 kune što je zanemarivo. Ali kada prodajem domenu, ja je najčešće prodajem za par stotina dolara. U tom slučaju mi nije svejedno da li dolar vrijedi 5,50 kuna ili 6,12 jer ako prodam domenu za $300 USD uz tečaj 5,50 to vrijedi 1650 kuna, dok po tečaju 6,12 to vrijedi 1836 kn, što je razlika od 186 kuna. To je samo jedna transakcija. Na 10 prodaja domena po $300 USD po domeni ta razlika se penje na 1860 kn što nije zanemariv iznos. Uz viši tečaj dolara zarada po prodanoj domeni je viša, bez da se uložio dodatan trud. Amerikancu je $300 USD dolara uvijek $300 USD, dok Hrvatu to može biti 1650 kn, 1836 kn, ili neki drugi iznos, ovisno o tečaju. Iz tog razloga je visok tečaj dolara pozitivan za domaining na našim prostorima. Mojim načinom rada se domene kupuju za vrlo male iznose tako da visok tečaj dolara nije problem niti ako ih se kupuje sa kunama koje se preračunavaju u dolare, dok se kod prodaje domena dobivaju puno veći iznosi i onda je poželjno da dolar vrijedi više.
Tečaj dolara je trenutno na najvišim razinama u posljednjih nekoliko godina
Danas (04.11.2014.) će srednji tečaj HNB-a biti 6.127127 kuna za jedan dolar. To je najviši tečaj dolara u odnosu na kunu u posljednje dvije godine i jedan od najviših tečaja dolara u odnosu na kunu u posljednjih 10 godina (bilo je viših, ali ne značajno viših). Posljednji puta kada je dolar u odnosu na kunu vrijedio također 6.12 je bilo prije nešto više od 2 godine. Da je dolar vrijedio više od 6.12 kuna se posljednji puta dogodilo prije nešto više od 8 godina kada je vrijedio 6.25 kuna, što je bio i maksimum unazad 10 godina. Dakle jasno je da je današnji tečaj dolara ozbiljna vrijednost.
Zašto tečaj dolara raste?
Ovo je pitanje koje si svatko treba postaviti. Bitno je znati da dolar ne raste samo u odnosu na kunu, nego i u odnosu na euro, jen i ostale valute. Vjerujem da su glavni razlozi rasta oporavak gospodarstva SAD-a i, vjerojatno još bitnije, odluka da FED prestane za tiskanjem velikih količina novca i da prekine programe kupnje obveznica. Uz navedeno, vjerojatno je i da će FED uskoro povisiti kamatne stope koje su već dugo na vrlo niskim razinama. Sve to, uz još neke vanjske čimbenike, utječe na rast dolara. Long story short (kako bi rekli Amerikanci), FED prestaje sa ubacivanjem novca bez pravog pokrića u gospodarstvo. Upravo to su radili do sada. Printali su novac bez ikakvog pokrića, i to im je prolazilo jedino zbog toga što su jedna od najjačih vojnih sila na svijetu i mogu svojim vojnim i diplomatskih utjecajem održavati na životu petrodolare zbog čega dolar još uvijek ima nekakvu gotovo umjetnu vrijednost. Privremeno su spasili svoje gospodarstvo (zbog povezanosti i globalno) od potpunog kolapsa, ali kolaps će ponovno pokucati na vrata i vrlo vjerojatno silom ući. To se jednostavno mora dogoditi kao posljedica svega što se radi. Tako da mogu reći da sam ja vrlo skeptičan u dugoročnu održivost visokog tečaja dolara.
SAD je najzaduženija zemlja svijeta!
Usudio bih se kladiti da većina ljudi uopće ne zna da je SAD uvjerljivo najzaduženija zemlja svijeta. Ne, nisam poludio i jako dobro znam što sam napisao. Dug SAD-a je nešto manji od 18 bilijuna dolara. Ne znam službeni podatak, ali ovo je otprilike ta brojka. 18 bilijuna dolara se brojčano izražava ovako: 18 000 000 000 000. Dug Hrvatske je cca 46 milijardi eura (ne znam službeni podatak) što je cca 57,5 milijardi dolara. Dakle Hrvatska (koja je prezadužena) je dužna 57,5 milijardi, dok je SAD dužan cca 17 bilijuna dolara. Vizualna usporedba brojčano izraženog duga: Hrvatska 57 500 000 000, SAD 17 900 000 000 000. SAD je samo u ovoj godini povećao svoje zaduženje za iznos koji je više od 10 puta veći od iznosa ukupnog duga Hrvatske. Hrvatska ima cca 70 puta manje stanovnika od SAD-a, ali SAD u odnosu na broj stanovnika je zaduženiji od Hrvatske cca 3,9 puta. U redu, gospodarstvo SAD-a je neusporedivo jače nego naše, ali ono što je bitno je odnos BDP-a i duga za koji sam spomenuo da je približno isti i u SAD-u i kod nas. Dakle odnos duga SAD-a u odnosu na BDP je otprilike isti kao i u Hrvatskoj, ali njima nije nad glavom MMF niti moraju prodati Kip Slobode ili svoje autoceste. Njima se nitko ne usudi zaprijetiti, a svakome tko zna zbrojiti dva i dva je jasno da SAD nikada neće podmiriti svoj dug, jer i kada bi želio ne bi mogao.
Najzaduženije države svijeta su redom one koje su i najrazvijenije. Onaj tko misli da sam se zabunio neka slobodno provjeri. Postoji veliki problem sa globalnim monetarnim sustavom koji je na snazi, ali to bi bila jedna velika tema o kojoj trenutno nemam volje pisati. Ukratko, “programiran” je na samouništenje.
Potrošnja kao rješenje
Ja sam prije nekoliko godina vodio rasprave sa raznim prijateljima i poznanicima o hrvatskim solucijama za izlazak iz naše krize. Kada nas je pogodila ova zadnja kriza (uvijek smo u nekoj krizi, ali sada mislim na ovu unazad nekoliko godina) uvodile su se razne mjere štednje, harači itd. Potpuno suprotno od onoga što je trebalo. Ja sam zagovarao (interno među prijateljima jer Bogu hvala nisam političar 🙂 ) povećanje potrošnje bez povećanja vanjskog zaduživanja i kroz smanjenje porezne presije. Većina, od kojih su mnogi (vrlo) visokoškolovani ekonomisti su rekli da pričam gluposti. Danas, nekoliko godina kasnije, nakon iscrpljenih svih mjera za spas gospodarstva, ova Vlada je kao zadnju soluciju odabrala ono što je trebalo napraviti odmah. To je naravno poticanje potrošnje kroz smanjivanje porezne presije, i to se upravo ovih dana objavljuje iz Vlade kao spasonosno rješenje. Gospodo (ne)draga (i ovi i oni prije), što ste do sada radili? Poderite si diplome ako ne znate osnove ekonomije i logike. Jasno da nije sve crno ili bijelo i da možda niti pravovremeno poticanje potrošnje i smanjenje porezne presije ne bi dalo pozitivne rezultate, ali bi zasigurno umanjilo negativne posljedice koje su se dogodile. Upali smo u duboku krizu i trebalo je i kapitala koji će nas pogurati. Da nismo vodili politiku “prodaj sve što vrijedi” i da smo zadržali banke mogli smo se relativno povoljno zadužiti na domaćem tržištu (prvenstveno kod državnih banaka) koliko bi bilo potrebno i uz poticanje potrošnje kroz smanjenje poreza spriječiti pad gospodarstva, otpuštanja, propadanja poduzeća i sve što uz to dolazi. Smanjenje poreza ne znači smanjenje prihoda proračuna, nego samo znači suženje jednog kanala punjenja proračuna i proširenje drugoga. To treba pratiti suzbijanje sive ekonomije i to je to, proračun nije na gubitku, a gospodarstvo se spasilo. Ali, ne smije se zaboraviti da Hrvatska nije samostalna država, koliko god je to nekima nevjerojatno 🙂 Ne smije se zaboraviti da se naša politika ne kreira u Hrvatskoj. Ne smije se zaboraviti da nismo primljeni u EU da bi nama bilo bolje. I još mnogo toga. U mnogočemu naši političari nisu imali izbora. Ali to ih ne opravdava, da su savjesni i moralni bi odstupili, umjesto se pokorili i otkopčali džepove da nešto kapne. Skrenuo sam u političke vode, a to zapravo ne želim pa prestajem 🙂
Oprezno s dolarom
Visok tečaj dolara je dobar za domaining, ali treba biti oprezan sa akumuliranjem sredstava u toj valuti. Moguće da će još rasti, ali nije nemoguć niti nagli i drastičan pad. Nitko od nas smrtnika ne može predvidjeti što će se točno dogoditi sa tečajem dolara u slijedećih nekoliko mjeseci ili nekoliko godina. Ne znamo da li će započeti treći svjetski rat, da li će se Kina udružena sa Rusijom okuražiti i zatvoriti pipu SAD-u i prestati s otkupom njihovih državnih obveznica, da li će gospodarstvo SAD-a opet početi padati pa će FED opet upaliti “strojeve” za tiskanje zelenih papirića, da li će se Saudijska Arabija oteti kontroli, da li će se petrodolari zamijeniti eurima (Gaddafi je to najavio i zna se što mu se dogodilo) i još mnogo toga je upitno. Dok je tečaj dolara ovako visok treba uživati, a kasnije što bude bit će 🙂
