Srednji tečaj dolara u odnosu na kunu je u ovom trenutku najviši u posljednjih 8 godina i iznosi 6.17 kn za jedan dolar. Svjetski burzovni indeksi su na povijesnom maksimumu. Da li zaista američki dolar i gospodarstvo SAD-a tako dobro napreduju ili nas čeka još jedna velika globalna kriza?
U ranijem postu sam pisao o visokom tečaju dolara i utjecaju na domaining. Napisao sam zašto je dobro da je tečaj dolara visok, ali i zašto smatram da je precijenjen. Podatak da je dolar ponovno vrlo jak, a posebno da su svjetski burzovni indeksi na povijesnim maksimumima, se tek sramežljivo pojavulje u našim medijima, i to kao sporedna vijest. Naprosto čudi indiferentnost većine medija prema jačanju dolara i burzovnim indeksima na povijesnim maksimumima. Ono što najviše čudi jest što mediji ne osjećaju potrebu pozabaviti se ovim problemom i pojasniti razloge ovog stanja. Nazvao sam to problemom jer sam nazvao stvari pravim imenom. Tome u prilog prilažem jedan graf:
Vidljivo je da je S&P 500 burzovni indeks na povijesnom maksimumu i u trenutku pisanja iznosi 2031.92 boda. Veliki padovi koji su uočljivi na ovom grafu se odnose na “dot com bubble” i na slom tržišta nekretnina uslijed sekundarnih hipotekarnih kredita. Nikog ne bi trebalo čuditi ako će nastavak ovog grafa imati novi veliki pad uslijed “fake Dollar value” krize, ili kako god bude nazvana. Problem je što svaki taj pad osjeća cijeli svijet.
Dolar raste ponajviše radi odluke FED-a da prestaje sa nekontroliranim tiskanjem novih dolara i otkupom obveznica. Uz to, gospodarstvo SAD-a je živnulo i nezaposlenost je smanjena na 5.8%. Očekuje se i povećanje kamatnih stopa, ali još uvijek nije najavljeno kada će se to dogoditi. Izgleda da je FED odlučio samo umanjiti upumpavanje dolara u sustav, ali ne i potpuno prekinuti tu praksu. Čini se da banke moraju još malo zaraditi prije povećanja kamatnih stopa, a to podrazumijeva daljnji ulazak dolara u sustav, iako u manjem obimu nego do sada. Ako netko ne zna, niske kamatne stope su motivacija bankama za zaduživanje i plasiranje kredita (po naravno višim stopama) gospodarstvu i građanstvu. Stopa inflacije u SAD-u je trenutno 1.7% što nije dobro. Različita gospodarstva imaju različitu stopu “poželjne” inflacije, ovisno o njihovoj snazi i razvijenosti, ali 1.7% je iznad onoga što se smatra poželjno za SAD. Ako se mene pita, imao bih puno toga za reći na temu inflacije i pozitivnosti iste, ali ću skratiti i samo reći da mi nije jasno da li oni koji to zagovaraju i predaju zaista i vjeruju u to.
Posljednjih nekoliko godina FED je vodio politiku niskih kamatnih stopa i štampanja novca bez pokrića kojeg je potom upumpavao u sustav. Taj novac je omogućio snažnija ulaganja na tržištu kapitala i tu dolazimo do povezanosti današnjih rekordnih vrijednosti burzovnih indeksa sa politikom FED-a posljednjih godina. Nikada nije bilo toliko novca u opticaju i naravno da je dio tog novca završio na Wall Streetu. Upravo se stvara novi balon koji će morati eksplodirati. Ne mislim na korekciju nego na puknuće balona. U sustavu su dolari bez pokrića koji su napumpali indekse. Kompanije nisu ostvarile rezultate koji bi opravdali ovako drastičan rast burzovnih indeksa u relativno kratkom vremenu. Iz tog razloga je pad neminovan.
Rast dolara na temelju varljivih podataka
Dolar trenutno ne raste na zdravim temeljima nego raste na krilima odluke da se prekida sa lošom praksom gotovo neograničenog tiskanja dolara i na temelju pogrešnog tumačenja statističkih podataka. Pogrešno tumačenje statističkih podataka je svakodnevno uočljivo i kod nas. Gospoda nas uvjeravaju da je porast industrijske proizvodnje u nekom mizernom postotku u odnosu na prethodni mjesec odličan rezultat, ali zaboravljaju spomenuti koliko smo još uvijek ispod razine na kojoj smo bili prije nekoliko godina (kada također nije bilo dobro). U SAD-u je nezaposlenost pala sa 5.9% na 5.8% i to se predstavlja kao odlična vijest. Međutim, rijetko koji medij spominje da im je trgovinski deficit u rujnu povećan za 3 milijarde dolara u odnosu na kolovoz i u rujnu je iznosio 43 milijarde dolara. To je povećanje trgovinskog deficita za 7.5%. U redu, to nije na godišnjoj razini nego na mjesečnoj razini, ali u rujnu 2013. godine je taj deficit iznosio 41.8 milijardi dolara tako da je ovogodišnji rujan u odnosu na prošlogodišnji pogoršanje za 2.9%.
Ipak, nije to ono što je gorući problem. Vrlo je zanimljiv sljedeći graf:
Vidljivo je da je dug SAD-a gotovo 18 bilijuna dolara i da su uvjerljivo najzaduženija zemlja na svijetu (dug Hrvatske je cca 57 milijardi dolara, a odnos pokrića duga BDP-om je sličan kao i u slučaju SAD-a). Ne samo da taj dug nezaustavljivo raste, nego je i drastično ubrzan rast iznosa duga unazad posljednjih 6 godina. “Slučajno”, tada je FED izraženije počeo sa nekontroliranim printanjem dolara, otkupom obveznica i spuštanjem kamatnih stopa i na takvoj politici se temelji rast burzovnih indeksa koji su danas na povijesnim maksimumima. U nastavku još jedan graf koji daje odličnu sliku:
Svaka sličnost je “slučajna” 🙂 Zanimljjivo je da su otprilike u isto vrijeme krenule rasti krivulje S&P 500 indeksa (Dow Jones također, ali namjerno prilažem S&P 500 radi njegovog sastava) i javnog duga SAD-a, a najznimljivije je da se sve to u sekundu poklapa upravo sa agresivnom politikom FED-a za spas gospodarstva. Usput, slična politika je najavljena i od Europske središnje banke. Ova opaska nikako nije poziv na ulaganje u FTSE, DAX, CAC i ostale europske burzovne indekse jer se ne može predvidjeti u kojem će se točno trenutku urušiti “briljantna” gospodarska politika SAD-a, što će momentalno utjecati na sve svjetske burzovne indekse.
Dakle jasno je da su burzovni indeksi na povijesnim maksimumima uslijed povećanja novčane mase bez pokrića (fiat novca) koja je puštena u opticaj. I to je jedini razlog zašto su burzovni indeksi ovoliko visoko, a to definitino nije dobar razlog. U ovom trenu imamo dvostruki balon. Jedan su burzovni indeksi, drugi je precijenjen dolar.
Rusija i Kina
Jedan od glavnih razloga zašto se dolar još uvijek održava na površini jest Vladimir Putin. Zvuči paradoksalno, ali je tako. Koliko god ga neki smatrali diktatorom (ne ulazim u to), on je i mudar političar. Svjestan je da još uvijek nije vrijeme da se odrekne dolara jer bi time naštetio Rusiji, ali radi na otklanjanju smetnji. Najbolji primjer je novoosnovana neka vrsta unije sa Kinom. Povezane Rusija i Kina mogu sasvim solidno egzistirati i kao “otok”. Naravno da se niti Rusija niti Kina ne žele izolirati jer imaju puno veći potencijal u zajedničkom nastupu na svjetskom tržištu i istovremenoj međusobnoj bliskoj suradnji. Kina je najbrže rastuće gospodarstvo (od značajnih država) i drugo gospodarstvo po snazi u svijetu (ako izuzmeno EU). Dobro se pozicionirala i na tržištu SAD-a, kao i u ostatku svijeta. Ne treba zanemariti niti činjenicu da su udružena Rusija i Kina praktički vojno nepobjedive. Rusija i Kina se već neko vrijeme rješavaju svojih dolarskih rezervi i obveznica SAD-a, u čemu prednjači Kina. Američke državne obveznice nemaju više “hold” status za Peking i Moskvu. Da nije bilo misteriozne kupnje od strane Belgije (iza koje stoji FED, ECB ili netko treći jer Belgija to jednostavno nije mogla sama kupiti), dolar bi polako počeo tonuti još krajem prošle godine. Kina otkupljuje cca 50% godišnje eksploatiranog zlata u svijetu i gomila svoje zalihe koje su možda već sada najveće na svijetu (službeno ne, ali Kina poslovično ne daje previše informacija u javnost). Uglavnom, bilo bi čudno da je sve ovo slučajno i da su Rusija i Kina ovoliko usklađene igrom slučaja. Postoji mogućnost da je to predigra za rusko odbacivanje petrodolara (što bi moglo okuražiti i Saudijsku Arabiju). Ako se to dogodi, dolar je prošlost, a svijetu prijeti 3. svjetski rat.
Euro i dolar bi se mogli približiti
Ako se ostvare nagađanja da bi Europska središnja banka mogla primijeniti politiku koju je proveo FED, to će vrlo vjerojatno utjecati na slabljenje eura. Ako dolar nastavi s rastom odnos bi uskoro mogao pasti ispod 1.2 dolara za jedan euro. Čini se da će dolar rasti i u ponedjeljak. Bid je 6.170 što je ujedno i trenutni srednji tečaj HNB-a, dok je ask na 6.197.
Dolar je jak i to je dobro za domaining, ali…
U ovome postu sam iznio svoja razmišljanja vezana uz trenutni tečaj dolara i visinu burzovnih indeksa. Kao što sam naveo u prethodnom postu, za domaining je poželjan visok tečaj dolara, ali bih bio puno sretniji da je on temeljen na zdravim temeljima. Moj zaključak je da je ovakav tečaj dolara definitivno nerealan, ali ne treba čuditi ako on još poraste u narednom razdoblju. Suprotno većini mišljenja, svijet nije u klasičnom kapitalizmu nego je ovo što živimo neki hibrid kapitalizma. Ovo se ne odnosi samo na Hrvatsku nego na čitav svijet. Politika u svemu igra veliku ulogu i radi toga je nemoguće predvidjeti kada će se dogoditi slom dolara. Izvjesno je jedino da će se on dogoditi i da će biti bolan za čitav svijet. To mi govori zdrava logika i poznavanje nekih gospodarskih (ne)prilika koje vladaju u SAD-u. Možda se iz ovog mog posta može zaključiti da mi dolar nije drag, ali to nije točno. Meni odgovara visok tečaj dolara, ali mi se ne sviđa neizvjesnost koju osjećam kada je kretanje tog tečaja u pitanju.
