U nadolazećem tjednu će dug SAD- doseći debt ceiling, odnosno dozvoljeni limit. To je razina iznad koje se SAD više ne smije zaduživati. Ovo je globalno važno, a uopće se o tome ne priča, pogotovo ne kod nas. Idući tjedan su moguće čak i “tektonske promjene” na financijskim tržištima, ako se dogodi do nedavno nezamislivo, a to je default SAD-a.
Ovaj nadolazeći tjedan je vrlo važan za financijska tržišta, ali i globalnu ekonomiju. Ne samo da se održava summit u Davosu (prave zaključke i dogovore ćemo naslutiti tek koji tjedan nakon završetka summita), nego se i u SAD-u odlučuje o globalno vrlo važnoj stvari! US debt ceiling! Zapravo, ne mora se odlučivati već drugi tjedan (nisam siguran u rok za odluku) i default i ako se dogodi, neće se dogoditi drugi tjedan, ali dovoljna je i realna mogućnost defaulta za velike probleme.
US debt ceiling je limit na zaduživanje SAD-a, a sada je desgnut. To je maximalan iznos za koji se SAD smije zadužiti. Limit je postavljen na 31.4 bilijuna dolara (31.4 trillion na engleskom, što znači 31400 milijardi dolara), sada je dosegnut, ili će biti dosegnut ovaj idući tjedan (SAD je najzaduženija država svijeta, ako netko možda nije znao 😉 , po iznosu duga, ali visoko na negativnoj listi je i po omjeru duga i GDP-a).
Za usporedbu, hrvatski dug iznosi cca 55 milijardi dolara, a BDP (GDP) cca 69 milijardi dolara. Mi smo oko 2019. čak uspjeli i smanjiti dug općenito, pa i u odnosu na BDP, ali smo ga onda u zadnje 2-3 godine drastično povećali (a govore nam da nam EU poklanja silne milijarde). Dug SAD-a je sada dosegnuo 31400 milijardi dolara, a BDP (GDP) je cca 23320 milijardi (podatak za 2021. godinu, trenutno je nešto manji). Točno je da 31400 milijardi duga SAD-a nije usporediva sa 55 milijardi duga Hrvatske radi veličine i jačine gospodarstva ovih dviju država, ali je usporediv omjer duga i BDP-a. U našem slučaju je to cca 80%, a u slučaju SAD-a cca 135% (u 2022. vjerojatno i više). Svako dugovanje u odnosu na BDP veće od cca 70%+ se smatra velikim, preko 80% ozbiljnim, a preko 100% kritičnim. Izgleda da za SAD opet vrijede neka druga mjerila 😉 Njima MMF ne puše za vrat, a nama bi oteli sve otoke, vode i šume, a naravno i naredili kresanje svega i svačega da samo dođemo blizu 100%.
Što se tiče duga u odnosu na BDP po državama u svijetu, situacija je najgora u Venezueli, gdje je dug preko 300% BDP-a. Napamet govorim, ali točni podaci bi trebali biti tu negdje. Druga najgora država je Japan. Tamo je dug cca 250% BDP-a. Jako loše stoje i neke europske zemlje (Grčka oko 200%, Italija oko 150% i Portugal oko 130%).
Činjenica je da su najrazvijenije države svijeta ujedno i najzaduženije, ali to govori o tome u kakvom sustavu živimo i kuda to vodi. SAD je pred defaultom.
Što je default? Zašto je potencijalni default SAD-a veliki globalni problem?
Default u financijskom smislu je nemogućnost plaćanja obveza. Evo jedan jednostavan simbolični primjer. Vi ste student. Roditelj je zaposlen. Vama trebaju knjige, odjeća, obuća, podmirenje osnovnih troškova života (stanovanje, hrana, higijena itd.), džeparac, treba vam platiti školarinu itd. Od sutra, vaš roditelj se više ne smije i ne može zaduživati, a nema dovoljno novca da vas uzdržava i plaća vam ovo gore nabrojano. Do sada je to činio konstantno se zadužujući, ali više ne može tako. Zamislite što bi se dogodilo sa vama kao studentom u ovakom primjeru. Ne samo da biste trebali prekinuti studiranje jer ga više ne biste mogli plaćati, nego biste morali i manje jesti, nositi stariju odjeću, prestati izlaziti jer ne biste imali džeparac za to itd. Ako ste npr. do sada bili glavni baja u lokalnom kafiću (trošili najviše kao što je SAD glavni baja u svjetskoj ekonomiji), onda bi i lokalni kafić osjetio posljedice vaših problema.
U ovom gore primjeru je student zapravo ekonomija SAD-a, a roditelj je zapravo država SAD. Zaposljenje roditelja je zapravo rad ekonomije SAD-a. Roditelju plaća (BDP) nije dovoljna za servisiranje potreba svog djeteta studenta, pa se stalno dodatno zadužuje da bi djetetu mogao pokrivati troškove.
Drugim riječima, ako dođe do defaulta SAD-a, ne samo da će US ekonomija ući u velike probleme (jer će ju država manje financirati i poticati), nego će i financijska tržišta odmah doživjeti novi ogroman udarac. Dolar će izgubiti povjerenje, a i otići će u vjetar sav trud koji je SAD uložio da održi dolar, a to je dovelo Europu u probleme. O onom najgorem, patnjama Ukrajinaca, neću sad uopće govoriti. Default SAD-a bi momentalno uzrokovao gubitak povjerenja i u SAD i u dolar (USD). Ekonomija SAD-a se pokušava spasiti recesije, ali uz eventualni default to bi bilo vrlo teško.
Mislim da SAD nikad u povijesti nije “defaultirao”, a debt ceiling su uveli negdje za vrijeme 1. Svjetskog rata. Od tada su ga ili povisivali ili suspendiravali. Krajem 2021. je također prijetio isti problem, ali je odlučeno da će se povisiti limit. Moguće da će tako biti i sada, ali iznenađenje je moguće.
Prije nastavka teksta, reći ću da ne želim najavljivati neku “kataklizmu” kao nešto sigurno. Nije uopće sigurno da će doći do defaulta i vrlo je vjerojatno da ga neće biti. Bila je slična situacija zadnji put krajem 2021., pa je podignut limit. Postoji nekoliko opcija, a default je najmanje realna. Ipak, ne izlazi mi iz glave da je bilo nezamislivo da će se narediti zaključavanje velikog dijela svijeta u vrijeme korona prijevare, ili da je bilo nezamislivo da će se u samo par godina stvoriti bilijune dolara i eura bez ikakovg pokrića, pa se oboje dogodilo. Zato ne isključujem mogućnost defaulta, ali mislim da ipak do toga neće sada doći.
Tko odlučuje?
U vezi ovoga neka me nitko ne drži za riječ 🙂 Političko uređenje u SAD-u nije baš moje područje i ne razumijem ga najbolje. Tamo je navodno demokracija sa višestranačkim sustavom, a kao da zapravo postoje samo dvije stranke (Republikanci i Demokrati). Postoji više stranaka, ali imaju zanemariv utjecaj i jedina prava borba se vodi između ove dvije stranke.
Biden (trenutno), odnosno Predsjednik SAD-a je glavni (navodno), ali puno toga ne može sam. Neke stvari se odlučuju u Kongresu i Senatu. Ovo mi nije najjasnije. Mislim da Kongres ima veću moć i da se misli na Kongres kada se kaže “House” (ne White house). To je kao neki skup senatora, a senatori predstavljaju svoje države. Uglavnom, pojma nemam, priznam 🙂 Nikad nisam imao volje to istraživati jer čačkam po raznim ekonomskim pokazateljima i podacima pa nemam ni volje ni živaca još se baviti i istraživanjem političkog uređenja SAD-a, a pogotovo jer znam da SAD vode neki drugi ljudi, preko svojih lobista.
Ako ne griješim, Kongres je nešto tipa Sabor u Hrvatskoj, a Biden je nešto tipa Tuđmana (dok je kod nas Predsjednik države imao moć) ili Putin u Rusiji. Razlika je što ako se ne varam SAD nema uopće premiera, a mi smo imali razne premiere za vrijeme Tuđmana (Šarinić, Gregurić, Valentić, itd.) i Rusija ima premijera (Medvedev valjda) iako se zna da je Putin glavni.
Za usporedbu uzimam Hrvatsku i Rusiju jer mi ta usporedba pada napamet kao dobar primjer. Recimo Njemačka ima predsjednika, ali rijetki će znati odmah ispaliti kako se zove pošto je tamo kancelar glavni baja. Za Rusiju znamo tko je glavni, a sjećamo se i tko je bio glavni u Hrvatskoj u 90-ima dok smo imali predsjednički sustav.
Treasury Secretary u SAD-u je Janet Yellen. To je ona koja je bila predsjednica FED-a prije Powella. FED je opet priča za sebe, em je privatan (službeno ne baš iako nije ni službeni status najjasniji, neslužbeno da), em je puno kontroverzi oko FED-a, em je Powell zapravo Chairman, em je to skup centralnih banaka, a ne jedna zasebna centralna banka itd. To bolje razumijem, ali nije to sad tema 🙂
Znači, Janet Yellen je Treasury Secretary, ali to je jaka funkcija u SAD-u. Ona je tamo isto što je kod nas ministar financija. Ipak, ona naravno nema apsolutnu moć i za puno toga treba suglasnost Kongresa i/ili Predsjednika. Tako i sad, Yellen ne može samostalno donjeti odluku o povećanju ili suspendiranju limita na zaduženje nego treba odlučiti Kongres.
Da skratim, odlučuje Kongres! Dakle Kongres je to tijelo koje će odlučiti da li će se povećati limit na zaduženje, da li će se možda totalno suspendirati pa neće biti limita za zaduženje ili se neće povećati i SAD će morati defaultati svoje obveze (tj. prestat će plaćati svoje obeze).
Ako SAD defaulta, to je kao da dužnik banci prestane plaćati anuitete kredita, ali taj dužnik ima doma atomsku bombu i jako je agresivan, pa mu ti pošalji ovršitelje 😉 Znači ne možeš mu ništa, ali mu više nećeš posuđivati dalje niti će mu druga banka posuđivati jer je pokazao kakav je, a njemu treba još novaca.
Default recimo Grčke i SAD-a nije isto. Grčkoj vjerovnici ako požele mogu razmontirati Akropolu i odnjeti je, zaplijeniti otoke itd., a SAD-u ne mogu niti zaprijetiti jer bi se u tom slučaju nuklearne glave okrenule u smjeru prijetnji, pod izlikom “širenja demokracije” 🙂
Kada Kongres donese odluku u vezi sa debt ceiling, onda tu odluku u obliku “billa” šalju Bidenu (Predsjedniku) na potpis. Zbunjuju me ti njihovi termini, ali znam da je njima “bill” u ovom slučaju ne “račun” nego nešto kao zakon, odluka i slično, ovisi u kojem kontektsu.
Kada će biti odluka?
Kada će se znati rezultat glasanja u Kongresu o debt ceiling? Nažalost ne znam. Rok u kojem bi se trebalo odlučiti o debt ceiling mi nije poznat, ali mislim da nema jasno određenog roka.
Dok nema nove odluke, na snazi je ova stara, što znači da ne smije biti zaduživanja preko trenutnog limita, a SAD je jako ovisan o zaduživanju.
Ne razumijem se baš niti u njihove zakone iz tog područja pa nemam konkretan odgovor u vezi roka. Pokušao sam sad nabrzaka pronaći neki info, ali ne uspijevam. Vidim da se općenito jako malo piše o debt ceiling. Kod nas ništa, čak niti u Poslovnom, a US mediji samo onako usput spominju i to je to. Mediji su napravili svjetsku dramu od gripe, a potencijalnu pravu svjetsku dramu jedva da neki US mediji spomenu. Ali ok, ja pratim i bez medija 🙂
Nisam siguran, ali ako ne griješim, službeni rok do kada se mora odlučiti uopće ne postoji, ali će se vjerojatno odlučiti do najskasnije kraja Q2 (vjerojatno i dosta prije). Dok nema odluke, SAD se ne smije zaduživati preko limita, pa će ili defaultati (malo vjerojatno) ili servisirati obveze krešući neke druge troškove (jako realno).
Što kaže Yellen?
Evo pogledajte sami: Dopis od Yellen Kongresu.
Ukratko, kaže da će debt ceiling (limit duga) biti dosegnut vjerojatno u četvrtak 19.01.2023. i moli Kongres da poveća limit ili da ga suspendira. U slučaju odgađanja odluke ili odbijanja povećanja limita, SAD ne mora defaulta još prva dva kvartala ove godine, ali bi se u tom slučaju već od idućeg tjedna počele osjećati posljedice. O tome ću više kasnije.
Yellen je inače i prije bila za povećanje limita, a i sada to predlaže. Sudeći prema ovom njenom dopisu, ranijim izjavama, ali i njenom šefovanju u FEDu (i vremenu rekordno niskih kamatnih stopa) čini se da je Yellen apsolutno za povećanje limita.
Ipak, ništa ne vjerujem ljudima koji nam kroje sudbinu (direktno ili indirektno, pogotovo nakon korona laži) pa ću reći da na temelju javnih podataka djeluje da Yellen želi povećanje limita. S druge strane, iako tako djeluje, ja zapravo ne znam da li ona možda istovremeno šalje neke lobiste od kongresnika do kongresnika da ih uvjere da trebaju glasat protiv povećanja i da debt celining kakav je ostane na snazi. Toliko je podlosti u svijetu, a pogotovo u politici i globalnom gospodarstvu, da si ne želim dopustiti da me nešto iznenadi (barem kada na vrijeme uočim prijetnju). Recimo sad nisam u trading poziciji i ako uđem u neku, to će biti samo nešto lagano. Ne želim ući u jaču poziciju, u bilo kojem smjeru, pa da izađe breaking news tipa “McCarthy told it is unlikely that the Congress will raise or suspend Debt Ceiling”. U toj sekundi kad bi se pojavila ta eventualna vijest (za sada samo fikcija i malo vjerojatno, ali moguće) marketi bi zaronili toliko da ako si na pogrešnoj strani te ne bi spasio niti udaljeni stop loss, a desio bi se i dodatni gubitak radi slippagea. Ako si u shortu, misliš da si nadmudrio market, ali ne bi bilo prvi puta da on u prvom dijeliću sekunde nakon objave ovakve vijesti napravi visoki wick prema gore (i tebe izbaci iz pozicije uz neki gubitak), pa tek onda pošteno zaroni.
Ali ok, da ne budem nevjerni Toma, za sad se čini da je Yellen strogo za povećanje limita i da želi daljnje zaduživanje SAD-a. To nije uopće dobro, ali je kratkotrajno ugodnije za ekonomiju nego neizvjesnost ili default.
Da zaključim ovaj dio u kratkim crtama…
SAD će u idućem tjednu ostvariti debt ceiling, odnosno doseći limit dozvoljenog zaduživanja. Moguće je povećati limit, a o tome odlučuje Kongres. Mislim da nema roka do kada Kongres mora odlučiti (nisam siguran u to), ali će odluka najvjerojatni biti do najskasnije do kraja Q2, mada vjerojatno i dosta prije. Janet Yellen, US Treasury Secretary odnosno ministrica financija SAD-a, je za povećanje limita i to je vrlo jasno predložila Kongresu. To znači da je vrlo vjerojatan status quo, odnosno da će se SAD nastaviti zaduživati kao i do sada i da će nastaviti ispunjavati svoje financijske obveze, tj. da neće defaultati.
Krajem 2021. je bila slična situacija sa debt ceiling
SAD nije nikad u povijesti defaultao (koliko je meni poznato), ali je bilo problema sa debt ceilingom, odnosno već je više puta dosezan limit dozvoljenog zaduživanja. Do sada je svaki puta taj limit povećan ili u nekim periodima suspendiran. Debt ceiling postoji negdje od 1. Svjetskog rata.
U 2011. je također bio problem sa debt ceiling i tada su kreditne agencije mislim po prvi puta u povijesti spustile kreditni rejting SAD-a. Mislim da je razlog tome, uz opasnost da SAD defaulta u tadašnjem nadolazećem razdoblju, bila i Velika recesija koja je krenula par godina ranije. Konkretnije, Lehman Brothers koji je propao, kao i oni medvjedići (ne znam zašto, ali mene Fannie Mae i Freddie Mac asociraju na 2 medvjedića 😀 ), te brojne druge trule financijske institucije, su dobile visok rejting od kreditnih agencija (recimo mislim da je Lehman imao AA+ ako se ne varam) netom prije kolapsa 2008. Moguće da su kreditne agencije u 2011. zbog afere s datim (vjerojatno plaćenim) rejtingom prije sloma 2008. “puhale i na hladno” pa su po prvi puta spustile rating SAD-a.
Krajem 2021. je također bilo problematično, ali nije spuštan rejting. Mislim da je debt ceiling dosegnut negdje sredinom 10. mjeseca 2021., a da je onda sredinom 12. mjeseca 2021. Kongres izglasao povećanje limita dozvoljenog zaduživanja na ovih trenutnih 31.4 bilijuna dolara, a onda je 2-3 dana kasnije Biden potpisao taj bill i tako je “riješen” problem, odnosno gurnut pod tepih. Evo sada je izvirio ispod tepiha.
Za sada moram završiti pisanje jer sam umoran 🙂 , ali ću nastaviti vjerojatno sutra. Radim sebi neke analize, pa mi je “usput” i napisati ovdje zaključke 🙂 Dok ne dođe nastavak teksta, ako nekome može biti od koristi savjet, pazite se na marketima ovih dana, a posebno pazite sa dolarom. Nedavno sam na blogu napisao da opet ne vjerujem dolaru, a sad mu pogotovo ne vjerujem. Moram još dovršiti neke analize, ali ne čini mi se dobra situacija sa dolarom, usprkos svemu što je SAD izveo u zadnje vrijeme. Budem u nastavku pisao i o tome. Od DXYa do povećanja kamata u Japanu. Naravno, prinosi obveznica su nezaobilazni u nastavku, a današnje stope i one sa kraja 2021. su nebo i zemlja, i zato ovaj debt ceiling vidim kao mogući veliki problem, bez obzira na to kada i kakva će biti odluka. Probat ću sutra nastaviti. Praznik je u SAD-u pa ću vjerojatno imati vremena 🙂
